Svake godine sve je više onih koji imaju probleme sa alergijama. Jedan od osnovnih uzroka jeste - pogrešan način života. Koji izaziva stres, slabi imunitet. A onda na naša vrata pokuca, npr. ambrozija...
Alergije su jedan od najvećih zdravstvenih problema modernog doba i u stalnom su porastu. Pre 100 godina reč "alergija" nije ni postojala. Rezultati jedne novije britanske studije pokazali su da je broj osoba koje su razvile neku alergiju u poslednjih 25 godina u stalnom porastu, te da za svakih deset godina broj obolelih poraste za 5 posto. Ono što zabrinjava naučnike jeste to što je uzrok porasta nepoznat, tj. nejasan.
Zrela ambrozija polen bacala...
Čest uzrok alergija su današnja prerađena hrana „obogaćena“ hiljadama hemijskih aditiva, zatim vakcine, grinje, polen, životinje, ubodi insekata, lekovi, buđ...
Procenjuje se da od alergijskog rinitisa, najčešće bolesti disajnih organa, u Srbiji boluje oko 400.000 osoba. Velika većina njih bori se sa sezonskim oblikom te bolesti, polenskom kijavicom. Interesantno je da je sve veći broj mladih osoba alergičan na polene cveća, trava i drveća. Ali ipak prva na listi ozlogašenih je ambrozija (u narodu poznata pod imenom limundžik, fazanuša, partizanka, kao i Krausova trava), koja je sa semenom crvene deteline došla kod nas iz Amerike. Prvi put je primećena u Vojvodini, neposredno posle Prvog svetskog rata. Polenizacija je najintenzivnija od jula do oktobra, za vreme cvetanja.
Procenjuje se da od alergijskog rinitisa, najčešće bolesti disajnih organa, u Srbiji boluje oko 400.000 osoba. Velika većina njih bori se sa sezonskim oblikom te bolesti, polenskom kijavicom. Interesantno je da je sve veći broj mladih osoba alergičan na polene cveća, trava i drveća. Ali ipak prva na listi ozlogašenih je ambrozija (u narodu poznata pod imenom limundžik, fazanuša, partizanka, kao i Krausova trava), koja je sa semenom crvene deteline došla kod nas iz Amerike. Prvi put je primećena u Vojvodini, neposredno posle Prvog svetskog rata. Polenizacija je najintenzivnija od jula do oktobra, za vreme cvetanja.
Kako prepoznati ambroziju
Ambrozija je jednogodišnja biljka visine do 150 cm. Stabljika je uspravna, razgranata, obrasla dlačicama. Listovi su naspramni, jajolikog oblika, dlakavi, višestruko perasto deljeni. Ova biljka niče polovinom aprila, a cveta od početka jula do ranih mrazeva. Cvetovi su u dugim grozdastim cvastima na vrhu stabljike i grana.
Ova veoma invazivna korovska biljka je krajem devetnaestog veka došla iz Amerike u semenu lucerke. Brzo se raširila po celoj Evropi, a sada je najviše ima u Hrvatskoj, BIH, Mađarskoj i Srbiji. U našim krajevima se pojavila polovinom prošlog veka, sedamdesetih godina je već bila znatno raširena, a u poslednjih dvadeset godina predstavlja veliki medicinski problem.
Agresivni polen na nežnoj sluzokoži
Ova veoma invazivna korovska biljka je krajem devetnaestog veka došla iz Amerike u semenu lucerke. Brzo se raširila po celoj Evropi, a sada je najviše ima u Hrvatskoj, BIH, Mađarskoj i Srbiji. U našim krajevima se pojavila polovinom prošlog veka, sedamdesetih godina je već bila znatno raširena, a u poslednjih dvadeset godina predstavlja veliki medicinski problem.
Agresivni polen na nežnoj sluzokoži
Polen ambrozije je najznačajniji inhalatorni alergen. Polenovo zrno je okruglo, sa šiljcima i sadrži čak 52 jedinjenja koja deluju alergogeno, među kojima je šest posebno opasno. Izaziva alergiju kod deset posto ljudi i najčešći je izazivač polenske kijavice (50 – 60%). Skoro 80% dece sa atopijskom astmom je senzibilisano na polen ambrozije. Tu su zatim i alergijski dermatitis i konjuktivitis. Najviše koncentracije polena ambrozije u Evropi su u Panonskoj niziji. U toku dana koncentracija polena je najviša od pet do deset sati ujutru. Polen ove biljke, koja cveta od početka jula do kraja oktobra, se prenosi na više od 100km. Polen se u vazduhu zadržava više od 100 dana, pri čemu su najveće koncentracije u avgustu i septembru.
Polenska kijavica je veoma često izazvana polenom ambrozije. Čovek ima osećaj jakog svraba u nosu, kija, često i po deset puta za redom, iz nosa mu curi vodenast sekret.
Polenska kijavica je veoma često izazvana polenom ambrozije. Čovek ima osećaj jakog svraba u nosu, kija, često i po deset puta za redom, iz nosa mu curi vodenast sekret.
To teško jutarnje disanje...
Konjuktivitis može da se javi samostalno i zajedno sa kijavicom ili opstrukcijom disajnih puteva. Čovek oseća svrab i peckanje u očima čija je sluzokoža crvena. Pojačano je suzenje očiju, a takođe i kapci mogu da budu otečeni.
Atopijska astma je sve češća, posebno kod dece, sa tendencijom porasta broja obolelih. Tegobe su najizraženije u ranim jutarnjim satima, kada se javlja napad otežanog disanja, pri čemu je bolesniku teže da izdahne vazduh, što čini sa vidnim naporom. Udah je kratak i bučan, izdah produžen, a često se čuje i pištanje u grudima. Napad se obično završava kašljem i iskašljavanjem oskudnog ispljuvka.
Alergijski dermatitis se ispoljava svrabom kože i pojavom crvenila, često sa plikovima.
Atopijska astma je sve češća, posebno kod dece, sa tendencijom porasta broja obolelih. Tegobe su najizraženije u ranim jutarnjim satima, kada se javlja napad otežanog disanja, pri čemu je bolesniku teže da izdahne vazduh, što čini sa vidnim naporom. Udah je kratak i bučan, izdah produžen, a često se čuje i pištanje u grudima. Napad se obično završava kašljem i iskašljavanjem oskudnog ispljuvka.
Alergijski dermatitis se ispoljava svrabom kože i pojavom crvenila, često sa plikovima.
Nema komentara:
Objavi komentar